U četvrtak, 3. novembra 2022. godine, Institut za srpski jezik SANU bio je gost Srpske književne zadruge u okviru redovnog okupljanja „Kafa u SKZ“, gde je predstavio svoja izdanja koja su objavljena u proteklih deset godina. Povod za promociju bilo je obeležavanje jubileja – 75 godina postojanja i rada Instituta. Tom prilikom govorili su direktor Instituta prof. dr Sofija Miloradović i predstavnici šest institutskih odseka: dr Mirjana Gočanin i dr Dragana Cvijović (Odsek za lingvistička istraživanja savremenog srpskog jezika i izrada Rečnika Srpske akademije nauka i umetnosti), dr Jelena Janković (Etimološki odsek), msr Dragana Dukić (Staroslovenistički odsek), dr Biljana Savić (Dijalektološki odsek), msr Milica Rabrenović (Odsek za standardni jezik) i dr Ana Španović (Odsek za digitalizaciju).
Na samom početku prisutne je pozdravio upravnik Srpske književne zadruge dr Duško Babić i istakao značaj saradnje Zadruge i Instituta, koja je i formalizovana, te različite vidove te saradnje koji će biti ostvarivani u narednom periodu.
U uvodnom izlaganju, prof. dr Sofija Miloradović najpre je izrazila zahvalnost domaćinima, a potom je istakla da je promocija institutskih izdanja jedna od aktivnosti u okviru obeležavanja jubileja, kojom se skreće pažnja na delatnost Instituta. Nadalje je podsetila prisutne da je Institut za srpski jezik SANU centralna naučna ustanova u Srbiji koja sistematski i svestrano proučava srpski jezik na planu sinhronije i dijahronije i izrađuje kapitalna leksikografska i lingvogeografska dela – rečnike i atlase. U daljem obraćanju rečeno je da se misija Instituta sada realizuje u okviru šest odseka, čiji je rad svedeno naznačen, a zatim je predstavljena i široko razgranata saradnja Instituta sa domaćim i stranim naučnim, nastavno-naučnim i kulturnim institucijama, kao i učešće institutskih saradnika u brojnim naučnim i stručnim telima i komisijama.
Izuzetno plodna izdavačka produkcija Instituta tokom protekle decenije predočena je kroz mnogobrojne edicije, časopise i monografske publikacije. Predstavljena su četiri toma Rečnika SANU, koji je označen kao jedan od najvažnijih i najzahtevnijih dugoročnih projekata srpske nauke i kulture od nacionalne i opšteslovenske važnosti. Osim ovog tezaurusa, promovisana su i dva rečnika koja spadaju u domen specijalne leksikografije. Edicija Monografije obogaćena je u proteklom desetleću za 18 naslova, među kojima su neki poneli nagradu „Pavle i Milka Ivić“, a kada je reč o dijahronijskim istraživanjima, centralna edicija je Staroslovensko i srpsko nasleđe, koja nastoji da aktualizuje teme delatnosti Solunske braće i stare srpske kulture u okviru šireg slovenskog konteksta. Posebno značajan segment izdavaštva Instituta jesu časopisi Srpski dijalektološki zbornik, Južnoslovenski filolog, pod čijim okriljem nastaje i zasebna serija Biblioteka Južnoslovenskog filologa, kao i Naš jezik, koji imaju vekovnu tradiciju i sve do danas stoje u vrhu po svom naučnom ugledu i priznatosti u jezičkoj periodici. Zbornici radova izdati u proteklom periodu govore o razgranatosti tema naučnih skupova na kojima su predstavljeni – podjednako su zastupljeni dijahronija i sinhronija, standardni srpski jezik i dijalekti srpskog jezika, kao i problemi terminologije i jezičkog planiranja. Na spisku publikacija Instituta za srpski jezik našla su se i prigodna izdanja, kao i četiri gramatike i priručnika. Poseban akcenat stavljen je i na digitalna izdanja Instituta, zahvaljujući kojima rukopisne zbirke reči, dijalekatski rečnici, istorijska i savremena izdanja postaju potpuno pretraživa i dostupna široj publici, a naučnicima olakšavaju proces istraživanja i obrade građe.
Na kraju predstavljanja je prof. dr S. Miloradović pomenula da su u Institutu nedavno bile upriličene i radionice za učenike Filološke gimnazije, koje vidi kao ključ za promociju nauke i brige o srpskom jeziku među mladima, a s posebnim osvrtom na prisustvo u publici učenika H gimnazije „Mihajlo Pupin“, koji su došli na promociju sa svojim predmetnim nastavnikom Kristinom Pavlović Rajić. U svojoj završnoj reči, upravnik Srpske književne zadruge D. Babić skrenuo je još jednom pažnju na uzajamno poštovanje i saradnju koja postoji između te kulturne i izdavačke ustanove i Instituta za srpski jezik SANU.
Institut za srpski jezik SANU u Srpskoj književnoj zadruzi
Prisutne je pozdravio dr Duško Babić, upravnik Srpske književne zadruge
Prof. dr Sofija Miloradović, direktor Instituta za srpski jezik SANU, govorila o ovoj centralnoj naučnoj ustanovi u Srbiji za sistematsko proučavanje srpskog jezika i njegove istorije, i izradu kapitalnih leksikografskih i lingvogeografskih dela – rečnika i atlasa
Dr Mirjana Gočanin predstavila je četiri toma Rečnika SANU, koji je označen kao jedan od najvažnijih i najzahtevnijih dugoročnih projekata srpske nauke i kulture od nacionalne i opšteslovenske važnosti
Dr Dragana Cvijović govorila je o ediciji Monografije, u kojoj se objavljuju rezultati istraživanja na institutskim projektima/odsecima
Posebno značajan segment izdavaštva Instituta jesu časopisi, o kojima je govorila je dr Jelena Janković
Biblioteka Južnoslovenskog filologa
Msr Dragana Dukić predstavila je Rečnik Marijinog četvorojevanđelja
Dr Biljana Savić govorila je o zbornicima radova, poput: Leksikologija i leksikografija u svetlu savremenih pristupa, Leksikologija i leksikografija u svetlu aktuelnih problema, Rezultati dosadašnjih i pravci budućih istraživanja srpskih narodnih govora Kosova i Metohije…
Msr Milica Rabrenović
Sintaksa pasiva u savremenom srpskom jeziku
Rečnik pojmova iz perioda epidemije kovida
O digitalnim izdanjima Instituta, zahvaljujući kojima rukopisne zbirke reči, dijalekatski rečnici, istorijska i savremena izdanja postaju potpuno pretraživa i dostupna široj publici, a naučnicima olakšavaju proces istraživanja i obrade građe, govorila je dr Ana Španović